Zemun je jedan od najstarijih delova današnjeg Beograda, ali njegova istorija počinje mnogo pre nastanka savremene gradske opštine. Tragovi najstarijeg naselja pronađeni su na Gardošu i potiču još iz neolita, dok se na području današnjeg Zemuna kasnije razvio keltski Taurunum, a zatim i rimsko naselje i pristanište na Dunavu. Više detalja o razvoju naselja može se pronaći u istorijatu Gradske opštine Zemun.
Zemun je dugo imao istoriju odvojenu od Beograda. Pod habzburšku vlast definitivno je prešao početkom 18. veka, nakon Požarevačkog mira, a zbog položaja prema Beogradu razvio se kao važan pogranični, trgovački i zanatski grad. Administrativno je Beogradu priključen tek 1934. godine.
Zato jednodnevni obilazak Zemuna ne mora da bude samo šetnja do Gardoša i ručak pored Dunava. Dobra ruta povezuje Gardoš, Nikolajevsku crkvu, staro gradsko jezgro, Zavičajni muzej Zemuna, pijacu i Zemunski kej, a sve lokacije mogu se obići peške bez pretrpanog rasporeda.
Istorijsko jezgro Zemuna, Gardoš i okolina
Gardoš je najbolje mesto za početak obilaska jer se upravo na ovom uzvišenju nalaze tragovi najstarijeg naseljavanja Zemuna. Danas su ovde sačuvani ostaci srednjovekovnog utvrđenja, Zemunsko groblje i Milenijumska kula, dok se niz padinu spuštaju stare ulice koje vode prema Dunavu i centru Zemuna.
Veliki deo prepoznatljivog izgleda starog Zemuna nastao je tokom 18. i 19. veka. Na području istorijskog jezgra mogu se videti građanske kuće građene u baroknom, klasicističkom i drugim stilovima karakterističnim za tadašnju srednjoevropsku arhitekturu. Gradska opština Zemun na svojoj stranici o spomenicima kulture Zemuna navodi niz očuvanih kuća iz tog perioda, uključujući objekte u Gospodskoj ulici.
Kula Sibinjanin Janka, simbol Gardoša

Milenijumska kula na Gardošu podignuta je 1896. godine povodom obeležavanja hiljadu godina od dolaska Mađara u Panonsku niziju. U Zemunu se danas najčešće naziva Kula Gardoš ili Kula Sibinjanin Janka, po Janošu Hunjadiju, odnosno Sibinjanin Janku, koji je 1456. godine preminuo u Zemunu. Grad Beograd detaljnije opisuje istoriju Kule Gardoš.
Kula je visoka oko 36 metara i nalazi se na prostoru srednjovekovne Zemunske tvrđave. Sa vidikovca se pruža širok pogled na stari Zemun, Dunav, Novi Beograd i druge delove grada, zbog čega je ovo jedna od lokacija koju vredi ostaviti za početak obilaska, dok još nema mnogo hodanja iza vas.
Nikolajevska crkva
Sa Gardoša se lako spušta do Nikolajevske crkve, odnosno Crkve Svetog oca Nikolaja u Njegoševoj ulici. Današnji hram građen je od 1745. do 1752. godine na mestu starije bogomolje i predstavlja najstariju sačuvanu pravoslavnu crkvu u starom jezgru Zemuna. Građena je u baroknom stilu, sa zvonikom koji je tokom vremena obnavljan.
Posebnu vrednost ima unutrašnjost hrama. Ikonostas je vezan za rad rezbara Aksentija Markovića i slikara Dimitrija Bačevića, jednog od značajnih predstavnika srpskog baroknog slikarstva. Više informacija o crkvi dostupno je na sajtu Gradske opštine Zemun.
Zemunsko groblje kao deo istorijskog Gardoša
Zemunsko groblje nalazi se neposredno uz prostor nekadašnjeg utvrđenja i predstavlja mnogo više od savremenog gradskog groblja. Formirano je oko 1740. godine, a na njegovom prostoru nalaze se pravoslavni, katolički i jevrejski deo, kao i niz starih kapela, grobnica i memorijalnih obeležja.
Među poznatim ličnostima sahranjenim na Zemunskom groblju nalaze se književnik i istoričar umetnosti Oto Bihalji-Merin i akademik i lingvista Ivan Klajn. Ovde se nalaze i porodična grobnica književnika i političara Jovana Subotića, kao i brojna obeležja važnih zemunskih porodica i građana.
To znači da prethodnu tabelu sa Dimitrijem Davidovićem, Teodorom Tošom Andrejevićem i Jovanom Sterijom Popovićem ne treba zadržavati. Posebno je pogrešno navoditi Steriju kao ličnost sahranjenu ovde.
Od Gardoša do centra starog Zemuna
Posle Gardoša ruta može da se nastavi prema Velikom trgu, Gospodskoj i Glavnoj ulici. Upravo mali trgovi i pešačke ulice daju starom Zemunu njegov prepoznatljiv izgled. Turistička organizacija Beograda među važnim prostorima istorijskog jezgra navodi Magistratski trg, Veliki trg, Masarikov trg i druge manje trgove povezane sa centrom Zemuna.
Ovaj deo obilaska ne zahteva poseban plan. Najbolje ga je proći peške, obratiti pažnju na fasade, prolaze i stare kuće, a zatim nastaviti prema Glavnoj ulici i Spirtinoj kući.
Zavičajni muzej Zemuna je u Spirtinoj kući, a ne u Magistratu

Jedna od najvećih grešaka u prethodnoj verziji teksta odnosila se na lokaciju muzeja. Zavičajni muzej Zemuna nije smešten u zgradi Magistrata, već u Spirtinoj kući u Glavnoj ulici 9. Kuća je podignuta sredinom 19. veka za uglednu trgovačku porodicu Spirta i jedan je od najznačajnijih objekata starog Zemuna.
Prva stalna muzejska postavka u Spirtinoj kući otvorena je 1971. godine pod nazivom „Sedam hiljada godina Zemuna“, sa ciljem da predstavi kontinuitet života na ovom prostoru od praistorije do novijeg doba. Više o istoriji muzeja može se pročitati na zvaničnoj stranici Muzeja grada Beograda.
Važna napomena za posetu: informacije o trenutnom režimu rada nisu potpuno usklađene na svim zvaničnim stranicama. Grad Beograd je početkom 2026. naveo da je muzej ponovo otvoren tokom 2025. godine, dok stranica Turističke organizacije Beograda i dalje sadrži napomenu o rekonstrukciji. Zbog toga je pre planiranja posete najbolje proveriti aktuelno stanje direktno kod muzeja. Informacije Grada Beograda i stranica Turističke organizacije Beograda daju trenutni kontekst.
Zemunska pijaca i lokalna atmosfera
Sa Glavne ulice može se nastaviti do Zemunske pijace na Masarikovom trgu. Pijaca je deo svakodnevnog života starog Zemuna, a sam Masarikov trg pripada zaštićenom istorijskom jezgru. Turistička organizacija Beograda navodi da se ovaj prostor tokom dana pretvara u veliku pijacu.
View this post on Instagram
U prethodnoj verziji navodilo se da je Zemunska pijaca osnovana 1886. godine, ali za taj podatak nisam pronašao dovoljno pouzdanu potvrdu i zato ga ne treba koristiti kao činjenicu. Poznato je da je prostor imao dugu trgovačku i pijačnu funkciju, uključujući nekadašnju žitnu pijacu, dok se danas ovde prodaju voće, povrće i druge namirnice, a postoji i deo namenjen prodaji ribe.
Pijaca je dobar izbor za kratku pauzu tokom obilaska, posebno ako želite da vidite Zemun izvan njegovih klasičnih turističkih znamenitosti.
Zemunski kej i gastronomija

Poslednji deo rute prirodno vodi prema Dunavu. Zemunski kej, odnosno Kej oslobođenja, proteže se duž desne obale Dunava i jedan je od glavnih prostora za šetnju u Zemunu. Uz kej se nalaze restorani, kafići, pristaništa i vezovi za čamce, pa je ovaj deo grada posebno prijatan u kasnijim popodnevnim satima.
Riba i riblja čorba dugo su deo gastronomske slike Zemuna, ali nije potrebno svaki restoran predstavljati kao „najbolji“ bez jasnog kriterijuma. Jedan od najpoznatijih istorijskih primera je restoran Saran na Keju oslobođenja. Njegova tradicija vezuje se za 1896. godinu, kada je na tom mestu otvorena gostionica poznata po ribljoj čorbi i rečnoj ribi. Dakle, godina 1956. iz prethodne tabele nije tačna. Zvanični sajt restorana Šaran takođe opisuje tradiciju dugu više od jednog veka.
Za jednodnevni obilazak nema potrebe unapred vezivati ručak za jedno mesto. Mnogo praktičnije je završiti šetnju na keju i izabrati restoran prema jelovniku, budžetu, dostupnosti stola i tome da li želite ribu, domaću kuhinju ili nešto savremenije.
Predlog rute kroz Zemun za jedan dan
| Vreme | Lokacija | Šta obići |
|---|---|---|
| 09:30–11:00 | Gardoš | Kula Gardoš, ostaci tvrđave, pogled na Zemun |
| 11:00–11:30 | Podnožje Gardoša | Nikolajevska crkva |
| 11:30–12:15 | Gardoš | Zemunsko groblje, po želji |
| 12:15–13:15 | Stari Zemun | Veliki trg, Gospodska i Glavna ulica |
| 13:15–14:00 | Glavna 9 | Zavičajni muzej, ako je otvoren za posetu |
| 14:00–14:30 | Masarikov trg | Zemunska pijaca |
| od 14:30 | Zemunski kej | Šetnja, ručak ili kasni ručak uz Dunav |
Ovakav raspored ostavlja dovoljno vremena za predah i ne pretvara jednodnevnu posetu u trku od znamenitosti do znamenitosti.
Česta pitanja
Zaključak
Ako razmišljate šta videti u Zemunu za jedan dan, Gardoš je logično mesto za početak, ali ne bi trebalo da bude i jedina stanica. Staro jezgro, Nikolajevska crkva, Spirtina kuća, Zemunska pijaca i Dunavski kej zajedno daju mnogo potpuniju sliku Zemuna.
Posebnost ovog dela Beograda proizlazi iz činjenice da je vekovima imao sopstveni razvoj. Od keltskog i rimskog Taurunuma, preko srednjovekovnog utvrđenja i habzburškog pograničnog grada, do priključenja Beogradu 1934. godine, istorija Zemuna ostavila je trag koji se i danas vidi u rasporedu ulica, arhitekturi i odnosu grada prema Dunavu.
Za jednodnevnu posetu zato je najbolja jednostavna ruta: jutro na Gardošu, zatim stari centar i kulturne znamenitosti, a završetak na keju. Šest do osam sati je sasvim dovoljno za takav obilazak bez žurbe.

